Pretraga
Close this search box.

Dom invalida na Malom Kalemegdanu

Godina
1928.
Mesto
Beograd, Srbija
Tip objekta Višestambeni i naselja
Ishod projekta Konkursni rad

Konkursni rad za zgradu Doma invalida na Malom Kalemegdanu predstavlja jedan manje poznat Zlokovićev projekat iz ranijeg perioda stvaralaštva koji je sada istraživačima dostupan u Legatu Milana Zlokovića pri Muzeju grada Beograda. Nastao u godini formiranja Grupe arhitekata modernog pravca (1928) ovaj projekat svedoči o potpunijem prihvatanju modernističke estetike i morfoloških principa u koncipiranju masivnog objekta blokovske strukture. Formu objekta kombinovane namene – poslovanje i kolektivno stanovanje – karakteriše potpuno geometrizovani kubus sa pravilnim rasterom kvadratnih prozorskih otvora u rasponu od prvog do četvrtog sprata koji se proteže duž dve ulične fasade, dok je zona prizemlja, u kome su predviđeni poslovni sadržaji, u potpunosti otvorena nizom zastakljenih izloga, čime je postignuto vizuelno olakšanje gornje zone i sugerisana povezanost sa urbanim prostorom. Jedna od uličnih fasada ima konveksno zalučenu površinu koja masivnom volumenu daje ekspresivni efekat. Ugao u kome se sustiču dve ulične fasade je naglašen dekorativnom reljefnom vertikalom od prvog do trećeg sprata koja markira poziciju objekta.

Pogledajte i druge projekte

1926.
Obnovom zemlje nakon Prvog svetskog rata železnica u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca postaje glavno saobraćajno sredstvo i pokretač modernizacije. Izgradnjom novih železničkih trasa koje su povezivale naseljena mesta, poput Jadranske trase koja se našla u žiži stručne javnosti, inicirana je izgradnja manjih staničnih zgrada, za koje Zloković, kao odgovor na zastarele projekte u kojima se prema njemu „ogledala indiferentnost saobraćajne uprave“, predlaže tipska rešenja jednostavne pročišćene arhitekture.
Srbija, Beograd
1926.
Projekat za Panteon, hram svih bogova, Zloković je radio za potrebe državnog ispita, odnosno radi sticanja profesionalnog ovlašćenja arhitekte. U evoluciji Zlokovićevog puta ka modernizmu izdvaja se nekoliko projekata istoricističke evokacije sa elementima iz nacionalne graditeljske istorije i vokabularom romantičarskih i ekspresionističkih usmerenja.
Srbija, Beograd
Kralja Milutina 33
1926–1927.
Među više stambenih objekata projektovanih za beogradskog investitora i sopstvenika Josifa Šojata izdvaja se višestambena interpolirana zgrada (stambena zgrada sa najamnim stanovima) u ulici Kralja Milutina 33, kojom je Zloković uneo duh mediteranske profane arhitekture u Vračarski gradski aglomerat, načinivši nekoliko oblikovnih gestova netipičnih za dotadašnju beogradsku arhitekturu.
Grčka, Solun
1926.
Srpsko vojničko groblje u Solunu, podignuto na prostoru Zejtinlik (nekadašnja turska pijaca) gde se od 1916. godine nalazila Glavna vojna poljska bolnica za srpsku vojsku i u sklopu koje je nastalo groblje za preminule borce, uređeno je s idejom da se na jednom zajedničkom groblju sahrane svi poginuli ratnici na Solunskom frontu.