Panteon

Godina
1926.
Mesto
Beograd, Srbija
Tip objekta Memorijalni i sakralni
Ishod projekta Državni ispit

Projekat za Panteon, hram svih bogova, Zloković je radio za potrebe državnog ispita, odnosno radi sticanja profesionalnog ovlašćenja arhitekte. U evoluciji Zlokovićevog puta ka modernizmu izdvaja se nekoliko projekata istoricističke evokacije sa elementima iz nacionalne graditeljske istorije i vokabularom romantičarskih i ekspresionističkih usmerenja. Tragajući za vlastitim arhitektonskim izrazom, lišenim ponavljanja istorijskih predložaka, Zloković je u svojoj premodernoj fazi posezao za različitim graditeljskim uzorima iz nacionalne, evropske i mediteranske baštine, inovativno ih primenjujući u kompoziciono raznorodne strukture. U oblikovanju Panteona zastupljena je kombinacija secesijskog volumena (geometrizovan kubični korpus sa uzdignutom kupolom) i neoromaničke dekorativne obrade iskazane u vidu zalučenog portala, uvučene centralne zone sa rozetom i horizontalnog završnog friza sa stilizovanim prepletom. Prema nacrtima hram u donjoj zoni iznad postamenta obavija traka s kontinuiranim plitkim reljefom koji asocira na narativne egipatske reljefne nizove koje će u sličnoj estetici u to vreme preuzeti i Ar Deko.

Pogledajte i druge projekte

Tipovi manjih železničkih stanica

Tipovi manjih železničkih stanica

1926.
Obnovom zemlje nakon Prvog svetskog rata železnica u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca postaje glavno saobraćajno sredstvo i pokretač modernizacije. Izgradnjom novih železničkih trasa koje su povezivale naseljena mesta, poput Jadranske trase koja se našla u žiži stručne javnosti, inicirana je izgradnja manjih staničnih zgrada, za koje Zloković, kao odgovor na zastarele projekte u kojima se prema njemu „ogledala indiferentnost saobraćajne uprave“, predlaže tipska rešenja jednostavne pročišćene arhitekture.
Panteon

Panteon

Srbija, Beograd
1926.
Projekat za Panteon, hram svih bogova, Zloković je radio za potrebe državnog ispita, odnosno radi sticanja profesionalnog ovlašćenja arhitekte. U evoluciji Zlokovićevog puta ka modernizmu izdvaja se nekoliko projekata istoricističke evokacije sa elementima iz nacionalne graditeljske istorije i vokabularom romantičarskih i ekspresionističkih usmerenja.
Zgrada Josifa Šojata

Zgrada Josifa Šojata

Srbija, Beograd
Kralja Milutina 33
1926–1927.
Među više stambenih objekata projektovanih za beogradskog investitora i sopstvenika Josifa Šojata izdvaja se višestambena interpolirana zgrada (stambena zgrada sa najamnim stanovima) u ulici Kralja Milutina 33, kojom je Zloković uneo duh mediteranske profane arhitekture u Vračarski gradski aglomerat, načinivši nekoliko oblikovnih gestova netipičnih za dotadašnju beogradsku arhitekturu.
Kosturnica na Zejtinliku

Kosturnica na Zejtinliku

Grčka, Solun
1926.
Srpsko vojničko groblje u Solunu, podignuto na prostoru Zejtinlik (nekadašnja turska pijaca) gde se od 1916. godine nalazila Glavna vojna poljska bolnica za srpsku vojsku i u sklopu koje je nastalo groblje za preminule borce, uređeno je s idejom da se na jednom zajedničkom groblju sahrane svi poginuli ratnici na Solunskom frontu.