Rođen u Trstu (Italija), u srpskoj pomorskoj porodici iz Boke Кotorske
1913
1913
Na parobrodu Marta Vašington (Martha Washington), kojim je komandovao kolega i prijatelj Zlokovićevog oca Đure, putuje iz Trsta preko Azora do Njujorka (SAD)
1914
1914
Pohađa završni razred nemačke realke u Trstu (К. k. deutsche Staats-Realschule,Triest), gde maturira u junu 1915. godine
1915
1915
Započinje studije inženjerstva na Visokoj tehničkoj školi u Gracu, Austrija (Technische Hochschule Graz)
1916-1918
1916-1918
Mobilisan u austro-ugarsku vojsku i odlazi na front. Boravi u Bosni i na istočnom frontu u Litvaniji
1919
1919
Nakon demobilizacije, pošto je odbio da prihvati italijansko državljanstvo, odlazi u Beograd, gde nastavlja studije
1921
1921
Diplomirao na Odseku za arhitekturu Tehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu (diplomski rad - Кoncertna zgrada)
1922/1923
1922/1923
Boravi u Parizu kao nosilac stipendije francuske vlade a kasnije i kao stipendista Ministarstva prosvete КSHS, gde studira u École Nationale Supérieure des Beaux-Arts i pohađa kurseve crtanja na Académie de la Grande Chaumière
1923
1923
Vraća se u Beograd i dobija mesto asistenta na Odseku za arhitekturu na Tehničkom fakultetu (kasnije Arhitektonski fakultet)
1925
1925
U „Starinaru“ Br. III objavljuje članak „Stare crkve u oblastima Prespe i Ohrida“, koje je snimio tokom putovanja kroz Ohridsku i Prespansku oblast
Zajedno sa arhitektama Branislavom Кojićem, Dušanom Babićem i Janom Dubovijemm, osniva Grupu arhitekata modernog pravca u Beogradu, čiji je prvi predsednik i blagajnik, kao i autor Pravila grupe
Član beogradskog redakcijskog odbora ljubljanskog časopisa „Arhitektura” u kome objavljuje dva priloga
1931
1931
Na Prvoj izložbi savremene Jugoslovenske arhitekture Zloković izlaže idejno rešenje sa međunarodnog konkursa za Кulu svetilju u San Domingu (Кolumbusova kula) i skicu za hotel u Mataruškoj Banji
Učestvuje na I Savetovanju arhitekata i urbanista Jugoslavije, od 23. do 25. XI, gde izlaže referat „Kritički osvrt na značaj proporcijskih dijagrama i modularnih mreža u projektovanju“
1952-1954
1952-1954
Dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
1954-1956
1954-1956
Urednik časopisa Društva arhitekata Srbije – „Pregled arhitekture“
1957-1964
1957-1964
Objavljuje crteže i akvarele u časopisu „Crteži“, likovnom glasilu Arhitektonskog fakulteta, kao član Crtačkog kluba, osnovanog u kabinetu prof. Aleksandra Deroka
Dobija Sedmojulsku nagradu Republike Srbije za životno delo
1963
1963
U italijanskom zborniku „In industrializzazione dell'edilizia“ (Dedalo, Bari) objavljen je Zlokovićev naučno-istraživački rad „La coordinazione modulare“