Pretraga
Close this search box.

Pomorski muzej u Splitu

Godina
1928.
Mesto
Split, Hrvatska
Tip objekta Izložbeni
Ishod projekta Konkursni rad

Idejnim rešenjem za Pomorski muzej u Splitu nastavlja se Zlokovićevo razmatranje modernističke oblikovnosti, na ovom projektu, usmereno na odnose arhitektonskih elemenata prema postavljenoj strukturi – trakasti prozori, ugaoni balkoni, podeone fasadne grede i ugaoni jarbol. Objekat je u odnosu na predviđenu parcelu postavljen kao slobodnostojeći, a njegova geometrija osnove i volumetrija strukture proizilaze iz oblika parcele, tako da je jedna strana objekta dobila poligonalni oblik proizašao iz komponovanja dva kubična korpusa različite visine. Iako u organizaciji nije ostvaren slobodniji pristup u odnosu na samu namenu objekta, geometrija osnove i oblikovane komponente fasada su doprinele zaokruženijem modernističkom izrazu, naročito kada je u pitanju akcentovanje strukture ugaonim trakastim prozorima, ugaonim balkonima i uvučenim ulazom markiranim isturenim vertikalnim serklažom koji nosi jarbol zastave. Dinamičnost i ekspresivnost forme je dodatno naglašena polihromijom prozorskih okvira, podeonih zona između prozora i fasadnih greda koji su tako akcentovani u odnosu na bele fasadne površine.

Pogledajte i druge projekte

1926.
Obnovom zemlje nakon Prvog svetskog rata železnica u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca postaje glavno saobraćajno sredstvo i pokretač modernizacije. Izgradnjom novih železničkih trasa koje su povezivale naseljena mesta, poput Jadranske trase koja se našla u žiži stručne javnosti, inicirana je izgradnja manjih staničnih zgrada, za koje Zloković, kao odgovor na zastarele projekte u kojima se prema njemu „ogledala indiferentnost saobraćajne uprave“, predlaže tipska rešenja jednostavne pročišćene arhitekture.
Srbija, Beograd
1926.
Projekat za Panteon, hram svih bogova, Zloković je radio za potrebe državnog ispita, odnosno radi sticanja profesionalnog ovlašćenja arhitekte. U evoluciji Zlokovićevog puta ka modernizmu izdvaja se nekoliko projekata istoricističke evokacije sa elementima iz nacionalne graditeljske istorije i vokabularom romantičarskih i ekspresionističkih usmerenja.
Srbija, Beograd
Kralja Milutina 33
1926–1927.
Među više stambenih objekata projektovanih za beogradskog investitora i sopstvenika Josifa Šojata izdvaja se višestambena interpolirana zgrada (stambena zgrada sa najamnim stanovima) u ulici Kralja Milutina 33, kojom je Zloković uneo duh mediteranske profane arhitekture u Vračarski gradski aglomerat, načinivši nekoliko oblikovnih gestova netipičnih za dotadašnju beogradsku arhitekturu.
Grčka, Solun
1926.
Srpsko vojničko groblje u Solunu, podignuto na prostoru Zejtinlik (nekadašnja turska pijaca) gde se od 1916. godine nalazila Glavna vojna poljska bolnica za srpsku vojsku i u sklopu koje je nastalo groblje za preminule borce, uređeno je s idejom da se na jednom zajedničkom groblju sahrane svi poginuli ratnici na Solunskom frontu.