Pretraga
Close this search box.

Vila Šterić

Godina
1933.
Mesto
Beograd, Srbija
Generala Šturma 4
Tip objekta Jednostambeni i vile
Ishod projekta Realizacija
Status zaštite Spomenik kulture

Arhitekturom Vile Šterić, sopstvenika Dragoljuba Šterića, Zloković nastavlja razmatranje prostornih i organizacionih koncepcija jednoporodičnih stambenih objekata. Koncipirana kao slobodnostojeća porodična kuća na parceli, povučena od ulične regulacije, Vila Šterić se prostorno usmerava prema bašti prema kojoj se snižavaju kubusi objekta. Iako je struktura kuće pogodovala primeni slobodnijeg i otvorenijeg plana, organizacija unutrašnjeg prostora je rešena konvencionalnije, s tim da je pažnja usmerena spoljašnjem komponovanju volumena i njihovoj gradaciji, i izvođenju osnovnog modula otvora (širine 150 cm) koji se variranjem dimenzija usklađuje prema geometriji fasadnih površina. Na užem delu parcele, između kuće i ograde, projektovano je izduženo podzemno sklonište od vazdušnog napada. Usmerenost beskompromisnom modernističkom oblikovanju forme manifestovana je i izradom makete – modela kuće, koja se čuva u zbirci Muzeja nauke i tehnike, preko koje Zloković, po ugledu na pristup doslednog moderniste, ispituje oblikovne odnose kompozicije i apstraktne izraze forme.

Pogledajte i druge projekte

1926.
Obnovom zemlje nakon Prvog svetskog rata železnica u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca postaje glavno saobraćajno sredstvo i pokretač modernizacije. Izgradnjom novih železničkih trasa koje su povezivale naseljena mesta, poput Jadranske trase koja se našla u žiži stručne javnosti, inicirana je izgradnja manjih staničnih zgrada, za koje Zloković, kao odgovor na zastarele projekte u kojima se prema njemu „ogledala indiferentnost saobraćajne uprave“, predlaže tipska rešenja jednostavne pročišćene arhitekture.
Srbija, Beograd
1926.
Projekat za Panteon, hram svih bogova, Zloković je radio za potrebe državnog ispita, odnosno radi sticanja profesionalnog ovlašćenja arhitekte. U evoluciji Zlokovićevog puta ka modernizmu izdvaja se nekoliko projekata istoricističke evokacije sa elementima iz nacionalne graditeljske istorije i vokabularom romantičarskih i ekspresionističkih usmerenja.
Srbija, Beograd
Kralja Milutina 33
1926–1927.
Među više stambenih objekata projektovanih za beogradskog investitora i sopstvenika Josifa Šojata izdvaja se višestambena interpolirana zgrada (stambena zgrada sa najamnim stanovima) u ulici Kralja Milutina 33, kojom je Zloković uneo duh mediteranske profane arhitekture u Vračarski gradski aglomerat, načinivši nekoliko oblikovnih gestova netipičnih za dotadašnju beogradsku arhitekturu.
Grčka, Solun
1926.
Srpsko vojničko groblje u Solunu, podignuto na prostoru Zejtinlik (nekadašnja turska pijaca) gde se od 1916. godine nalazila Glavna vojna poljska bolnica za srpsku vojsku i u sklopu koje je nastalo groblje za preminule borce, uređeno je s idejom da se na jednom zajedničkom groblju sahrane svi poginuli ratnici na Solunskom frontu.