Pretraga
Close this search box.

Palata Privilegovane agrarne banke

Godina
1930–1931.
Mesto
Beograd, Srbija
Tip objekta Administrativni i poslovni
Ishod projekta Konkursni rad

Konkursni rad za Palatu Privilegovane agrarne banke u Beogradu predstavlja jedan manje poznat Zlokovićev projekat iz ranijeg perioda stvaralaštva koji je sada istraživačima dostupan u Legatu Milana Zlokovića pri Muzeju grada Beograda. Zgrada banke je projektovana kao ugaona blokovska zgrada u čijoj interpolaciji – promenom visine, stepenastim uvlačenjem volumena i različitim tretmanom fasadnih površina – Zloković raslojava fasadne površine stvarajući utisak ugaonog uličnog niza s više celina. Unutrašnju organizaciju prostora Zloković razvija simetrično u odnosu na osu ugla, postižući nešto slobodniji i otvoreniji plan, naročito u nivou suterena i prizemlja gde su predviđeni prostori za rad sa klijentima. 

Pogledajte i druge projekte

1926.
Obnovom zemlje nakon Prvog svetskog rata železnica u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca postaje glavno saobraćajno sredstvo i pokretač modernizacije. Izgradnjom novih železničkih trasa koje su povezivale naseljena mesta, poput Jadranske trase koja se našla u žiži stručne javnosti, inicirana je izgradnja manjih staničnih zgrada, za koje Zloković, kao odgovor na zastarele projekte u kojima se prema njemu „ogledala indiferentnost saobraćajne uprave“, predlaže tipska rešenja jednostavne pročišćene arhitekture.
Srbija, Beograd
1926.
Projekat za Panteon, hram svih bogova, Zloković je radio za potrebe državnog ispita, odnosno radi sticanja profesionalnog ovlašćenja arhitekte. U evoluciji Zlokovićevog puta ka modernizmu izdvaja se nekoliko projekata istoricističke evokacije sa elementima iz nacionalne graditeljske istorije i vokabularom romantičarskih i ekspresionističkih usmerenja.
Srbija, Beograd
Kralja Milutina 33
1926–1927.
Među više stambenih objekata projektovanih za beogradskog investitora i sopstvenika Josifa Šojata izdvaja se višestambena interpolirana zgrada (stambena zgrada sa najamnim stanovima) u ulici Kralja Milutina 33, kojom je Zloković uneo duh mediteranske profane arhitekture u Vračarski gradski aglomerat, načinivši nekoliko oblikovnih gestova netipičnih za dotadašnju beogradsku arhitekturu.
Grčka, Solun
1926.
Srpsko vojničko groblje u Solunu, podignuto na prostoru Zejtinlik (nekadašnja turska pijaca) gde se od 1916. godine nalazila Glavna vojna poljska bolnica za srpsku vojsku i u sklopu koje je nastalo groblje za preminule borce, uređeno je s idejom da se na jednom zajedničkom groblju sahrane svi poginuli ratnici na Solunskom frontu.