Pretraga
Close this search box.

Univerzitetska dečja klinika

Godina
1933, 1936-1940.
Mesto
Beograd, Srbija
Tiršova 11
Tip objekta Zdravstveni
Ishod projekta Realizacija
Status zaštite Spomenik kulture

Osnovana 1924. godine, odmah po formiranju Medicinskog fakulteta u Beogradu, Univerzitetska dečja klinika je predstavljala samostalnu zdravstvenu ustanovu za koju je između 1936. i 1940. godine podignuta nova namenska zgrada prema projektu Milana Zlokovića. Posle smeštaja u sopstveni prostor isključivo projektovan za zdravstvenu namenu i ugradnjom potrebne medicinske opreme dečija klinika je mogla u potpunosti da razvije svoju osnovnu funkciju. Jedinstvenim oblikovnim postupkom zgrada Univerzitetske dečje klinike se u novijoj srpskoj arhitekturi ističe doslednom primenom arhitektonskog modernizma. Integralnim tretmanom unutrašnjeg prostora i spoljašnje opne Zloković je usavršio već primenjivan princip trodimenzionalnog modelovanja prostora, s tim da je u ovom slučaju obuhvaćena i spoljašnja struktura nastala oduzimanjem i dodavanjem iz osnovnog volumena. U to vreme su modernu arhitekturu već uveliko pratile odlike osunčanih i provetrenih prostora higijenski prilagođenih korisniku, naročito kod objekata kao što su bile bolnice i sanatorijumi, pa i Zloković bolničkim sobama dodeljuje terase orijentisane prema jugoistoku. Usaglašenost oblika i dimenzija prostora s veličinom otvora predstavljala je poseban projektantski postupak i novinu u srpskoj modernoj arhitekturi koji je arhitekta Ivan Zdravković opisao rečima: „Svaki otvor za osvetljenje neke prostorije postavljen je tamo gde je trebalo da bude postavljen i u onoj veličini koju osvetljava. Otuda svi otvori nisu istih veličina i nesimetrično su raspoređeni, ali to ne smeta da ceo izgled ipak daje harmoničan i prijatan utisak. Oseća se izvestan ritam između otvora i površina, a isto tako i između nejednakih visina i raznih krovnih završetaka.“ Njeno projektovanje i građenje se odvijalo u periodu pune umetničke i stvaralačke zrelosti arhitekte Zlokovića koji je srpsku arhitekturu uveo u tokove moderne evropske arhitekture. Prema oceni arhitektonske istoriografije Univerzitetska dečja klinika predstavlja vrhunac razvoja modernizma u srpskoj arhitektonskoj praksi.

Pogledajte i druge projekte

1926.
Obnovom zemlje nakon Prvog svetskog rata železnica u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca postaje glavno saobraćajno sredstvo i pokretač modernizacije. Izgradnjom novih železničkih trasa koje su povezivale naseljena mesta, poput Jadranske trase koja se našla u žiži stručne javnosti, inicirana je izgradnja manjih staničnih zgrada, za koje Zloković, kao odgovor na zastarele projekte u kojima se prema njemu „ogledala indiferentnost saobraćajne uprave“, predlaže tipska rešenja jednostavne pročišćene arhitekture.
Srbija, Beograd
1926.
Projekat za Panteon, hram svih bogova, Zloković je radio za potrebe državnog ispita, odnosno radi sticanja profesionalnog ovlašćenja arhitekte. U evoluciji Zlokovićevog puta ka modernizmu izdvaja se nekoliko projekata istoricističke evokacije sa elementima iz nacionalne graditeljske istorije i vokabularom romantičarskih i ekspresionističkih usmerenja.
Srbija, Beograd
Kralja Milutina 33
1926–1927.
Među više stambenih objekata projektovanih za beogradskog investitora i sopstvenika Josifa Šojata izdvaja se višestambena interpolirana zgrada (stambena zgrada sa najamnim stanovima) u ulici Kralja Milutina 33, kojom je Zloković uneo duh mediteranske profane arhitekture u Vračarski gradski aglomerat, načinivši nekoliko oblikovnih gestova netipičnih za dotadašnju beogradsku arhitekturu.
Grčka, Solun
1926.
Srpsko vojničko groblje u Solunu, podignuto na prostoru Zejtinlik (nekadašnja turska pijaca) gde se od 1916. godine nalazila Glavna vojna poljska bolnica za srpsku vojsku i u sklopu koje je nastalo groblje za preminule borce, uređeno je s idejom da se na jednom zajedničkom groblju sahrane svi poginuli ratnici na Solunskom frontu.