Pretraga
Close this search box.

Vila Rivijera (zgrada Andrije Franovića)

Godina
1934.
Mesto
Herceg Novi, Crna Gora
Tip objekta Turistički
Ishod projekta Realizacija

Tokom tridesetih godina 20. veka, usled razvoja modernog turizma i jačanja turističkih aktivnosti u Jugoslaviji, težište turističke izgradnje je bilo na privatnoj inicijativi, odnosno na privatnim investitorima koji su ulažući u izgradnju smeštajno-ugostiteljskih kapaciteta (hoteli, pansioni, vile) doprinosili unapređenju i modernizaciji turističke ponude. U tim objektima sopstvenici su obično imali i svoj odvojeni stan, a primer takvog turističkog objekta je i vila Rivijera u Herceg Novom, koju je Zloković projektovao za investitora Andriju Franovića. Izgrađena je na strmom terenu iznad morske obale, u živopisnom ambijentu mediteranskog rastinja. Vila je projektovana sa četiri odvojena apartmana koja su pored salona, trpezarije i kuhinje raspolagala i s više soba. Ulazi u apartmane su zbog terena u padu predviđeni na središnjoj etaži, u nivou gornje kote terena gde je i pristupni put, dok su gornji i donji nivo imali nekoliko soba, od kojih su sobe orijentisane prema moru imale prostrani balkon. U osnovi modernistički koncipiran, bez istorijskih reminiscencija, ovaj turistički objekat visokog ranga svojim oblikovanjem evocira pitoresknost mediteranskog graditeljstva, što Zloković slikovito predstavlja u crtežima.

Pogledajte i druge projekte

1926.
Obnovom zemlje nakon Prvog svetskog rata železnica u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca postaje glavno saobraćajno sredstvo i pokretač modernizacije. Izgradnjom novih železničkih trasa koje su povezivale naseljena mesta, poput Jadranske trase koja se našla u žiži stručne javnosti, inicirana je izgradnja manjih staničnih zgrada, za koje Zloković, kao odgovor na zastarele projekte u kojima se prema njemu „ogledala indiferentnost saobraćajne uprave“, predlaže tipska rešenja jednostavne pročišćene arhitekture.
Srbija, Beograd
1926.
Projekat za Panteon, hram svih bogova, Zloković je radio za potrebe državnog ispita, odnosno radi sticanja profesionalnog ovlašćenja arhitekte. U evoluciji Zlokovićevog puta ka modernizmu izdvaja se nekoliko projekata istoricističke evokacije sa elementima iz nacionalne graditeljske istorije i vokabularom romantičarskih i ekspresionističkih usmerenja.
Srbija, Beograd
Kralja Milutina 33
1926–1927.
Među više stambenih objekata projektovanih za beogradskog investitora i sopstvenika Josifa Šojata izdvaja se višestambena interpolirana zgrada (stambena zgrada sa najamnim stanovima) u ulici Kralja Milutina 33, kojom je Zloković uneo duh mediteranske profane arhitekture u Vračarski gradski aglomerat, načinivši nekoliko oblikovnih gestova netipičnih za dotadašnju beogradsku arhitekturu.
Grčka, Solun
1926.
Srpsko vojničko groblje u Solunu, podignuto na prostoru Zejtinlik (nekadašnja turska pijaca) gde se od 1916. godine nalazila Glavna vojna poljska bolnica za srpsku vojsku i u sklopu koje je nastalo groblje za preminule borce, uređeno je s idejom da se na jednom zajedničkom groblju sahrane svi poginuli ratnici na Solunskom frontu.